social

Pukotine na dimnjaku

Posted on Lipanj 20, 2010. Filed under: antifa, politics, social | Oznake:, , |

I ovaj put sam krenuo pisati komentar na tuđi blog post, pa sam završio uređujući post na svom blogu. Edgar je napisao kratki komentar na Sesardićev članak u Jutarnjem listu. Svakako pročitati oba članka prije ovog blog posta 😉

Edgar spominje i zanimljive komentare. Meni nisu nešto zanimljivi, no ono što mi je zanimljivo je nedostatak komentara od p(r)ozvanih lucidnih desničara.

Moram priznati da sam na spominjanje Sesardićevog imena očekivao bitno bolji i suvisliji članak. No, on je između ostalog ovako “mobilizirao” ugrožene intelektualce desnice:

“Nemojte dopustiti da vas pokolebaju takvi agresivni istupi. Ne, niste glupi, neinformirani, a niti moralno problematični zbog toga što zastupate neko od tih stajališta koje kod drugih može izazvati nevjericu, zgražanje, a nerijetko i uvredljive komentare.”

Sesardić je manipulator istog tipa kao i ljevičari koji se postavljaju ispred radnika. Samo što za razliku od ljevičara koji pokušavaju predstavljati i potaknuti identifikaciju tih istih radnika s idejama solidarnosti, jednakosti i kozmoplitizma, Sesardić igra populističku igru povlađivanja debilima. Ovakav tip manipulacija podgrijava razne, ovih dana vrlo popularne, teorije zavjera (npr. židovi vladaju medijima). Također, ovaj diskurs glorificira ogorčenost kao sasvim dovoljnu legitimaciju. On, relativno lucidno, pokušava artikulirati poziciju genija zla.

Genij zla” je fantazmatska pozicija nedojebenog perverznjaka. Na žalost nedojebanovića kad liberalni intelektualac nekoga nazove nedojebanim perverznjakom to onda znači ne da se prozvani jebe u dupe sa (pre)mladim ili (pre)starim osobama istoga spola nego da (se) ne jebe – doslovno. Da je perverzan ne tako što bi radio nešto “čudno” s osobom koju voli/želi već zato jer fantazira o objektima (čak i kad su ljudi) raznim: fetišima (takozvanim). Na primjer: mahovini na zidu ili pukotinama na dimnjaku.

Čitao sam neke njegove tekstove koji su se bavili argumentima o “kontroverznim” temama i tu je Sesardić fakat imao što za reći. Bio ga je užitak čitati. U času kad se pokušava pozicionirati i pri tom naizgled mobilizirati tu nevidljivu masu lucidnih desničara i konzervativaca Sesardić zvuči bitno gluplje od nabrijanovića ljevičara koje pokušava rastaviti.

Baš me zanima što on misli na temelju čega konzervativci mrze i ne vjeruju Drugome, agresivni su, povampireni i netolerantni. Na temelju znanstvenih istraživanja? Koja su po Sesardićevom mišljenju sva redom cenzurirana od strane ljevičara-znanstvenika. Znači teorija zavjere. Na temelju informacija iz medija? Koji su po njegovom mišljenju cenzurirani od strane ljevičara-intelektualaca. Znači teorija zavjere. Na temelju znanja i informacija koja su cirkulirala prije pojave masovnih medija? Bullshit. U najboljem slučaju provokativni bullshit.

Čini mi se da se Sesardić, baš kao i većina ljevičara koje prokazuje, još uvijek bavi mitom o uvidu koji ima nevjerojatnu moć prevrata, pa prema mitu: samo kad bi se taj uvid nekako proširio među ljudima sve bi krenulo na bolje. Bullshit. Nema tog uvida. Sranja su kompleksna. I to je problem. Sranja nisu sakrivena pa samo čekaju tako nekog solera seratora koji će sva sranja porješavati kolumnom u novinama (za velike pare).

Kombinacija povjerenja i solidarnosti među ljudima, te povjerenja u metodologije adresiranja kompleksnosti poput znanstvenog istraživanja, sistemske teorije, dinamike distribucije reputacije u komunikacijskim socijalnim mrežama će možda, ali samo možda, dovesti do pravednije distribucije bogatstava i samoodrživog eksploatiranja prirodnih resursa. Onda u konačnici i boljim svijetom. Možda.

Govnarenje poput Sesardićevog samo pokazuje da i lucidni i senzibilni ljudi pucaju po pola od ogorčenja, bijesa i isfrustriranosti.

Pročitaj Cijeli Post | Make a Comment ( 1 so far )

bura rub

Posted on Lipanj 2, 2010. Filed under: business, hr, politics, social | Oznake:, , , |

ovceSudjelovao sam u pripremi i realizaciji nekoliko epizoda ‘Na rubu znanosti’. Sudjelovao sam i u nekom broju drugih TV emisija po različitim televizijama i u usporedbi s drugim emisijama ‘NRZ’ se izvrsno priprema.

Mišak je zainteresiran, artikuliran, lucidan, brz, profesionalan i zna kako napraviti emisiju. Novinari NRZ-a su super. Jednom prilikom su me spasili da se ne osramotim kad su skužili da je jedan dokumentarac u stvari mokumentarac što ja nisam na prvu skužio :o) Srećom to nije mijenjalo ništa na mojoj argumentaciji.

Koncept u kojem se ne suprostavljaju strane je legitiman i može proizvesti ambijent i iskoristiti vrijeme na vrlo kvalitetan način. U takvom konceptu voditelj je ključna osoba koja svojim pitanjima može napraviti razliku između govneta i super emisije. No, ako je gost šupalj ništa ne može spasiti emisiju.

Tempo kojim se rade emisije i sad već stotine emisija kroz godine su dovele ‘Na rubu znanosti’ na rub po kojem je teško plesati. Time veći izazov.

Mišak mi je privatno super simpatičan. Lucidni, duhoviti rokabili sa gomilom geekovskih interesa. Stripovski.

Ali.

Mislim da je Mišaka pojeo ambijent. Kad sam ga tek upoznao činilo mi se da je imao sasvim zreli balans skeptičnog i entuzijastičnog. Ono što se promijenilo je da je sada entuzijastičan u zagovaranju onoga što većina ljudi zove teorijama zavjera, a on naravno ne naziva teorijama zavjera.

Više puta smo se žešće porazgovarali oko tema s ruba znanosti i meni se činilo super pozvati ga da to oko čega se nismo slagali izloži javno pred publikom. To je i napravio na g33koskopu u mami u studenom 2009. Bio je to epic fail. Pred publikom koja mu je mahom bila vrlo naklonjena. Kao i u navedenom intervjuu krenuo je s rantom oko evolucije. Fail. Kasnije se ni i s drugim primjerima nije baš proslavio. Šteta. Nadao sam se da će biti drugačije.

Prozivka od strane znanstvenika dovela je do situacije u kojoj se Mišak profilira kao glasnogovornik isfrustriranih internet voajera, hiljadu puta pregaženih intelektualnih taština, luzera, suludih paraonidnih konstrukcija i uopće rulje koja bi sve što dovodi u pitanje njihovo instant objašnjenje svijeta najradije zapalila na lomači. Rulje koja uživa u blagodatima svijeta beskrajnog simplificiranja u kojem je sve moguće i u kojem je svatko dobrodošao. Svatko – osim. Njih. Koji su se urotili protiv Nas.

To je svijet neizbrojive količine neprovjerivih informacija koje zvuče vrlo precizno sa svojim imenima, prezimenima, mjestima, vremenima i fantastičnim odnosima. To je svijet pomahnitale mašte kojeg bi poželio svaki tinejdžer kojeg su tlačili u školi s učenjem napamet gomile nebitnih informacija. Izabereš slučajni podskup bilo kojeg korpusa informacija i daš mu interpretaciju spektakularnih epskih razmjera. Pobjeda. I osveta. Svijet u kojem se i sve igre na sreću mogu hakirati. Fantazijom.

Lucidni, duhoviti rokabili sa gomilom geekovskih interesa dobio je priliku da bude super heroj. Tu su mu priliku namjestili znanstvenici kojima je od svih stvari u kojima je znanost marginalizirana u našem društvu izabrali TV emisiju ‘Na rubu znanosti’. Razlog tome je i da su znanstvenici tradicionalno medijski nepismeni. Super kombinacija za budalasanje svih vrsta.

Volio bih da su se znanstvenici nekad pobunili protiv vjeronauka u školama. Protiv udžbenika povijesti, protiv uređaja protiv uroka u osnovnim školama, protiv certificiranih znanstvenika koji lupetaju o religiji, magiji, teorijama zavjera… Ovako su izabrali nadmetati se za svoje mjesto na medijskoj margini. Jer nacionalna televizija je ta koja legitimira. Jebo te bog da te jebo.

Pročitaj Cijeli Post | Make a Comment ( 5 komentara )

Vladajuće klase studij

Posted on Travanj 17, 2010. Filed under: business, economy, politics, self, social | Oznake:, , , , |

Ovih dana završih prijedlog istraživanja za Jan van Eyck Academie.

Zadnjih godina nekoliko fenomena mi je zadavalo problem usaglašavanja ideoloških, praktičnih, estetskih i drugih perspektiva. Sve sam više spoznavao koliko toga ne znam i koliko su stvari kompleksnije od onoga što mi se u nekom času činilo kao najispravnija stvar na svijetu. Fenomeni se uglavnom tiču izbora korištenja tehnologija i mrežnih servisa. Čini mi se da se kriteriji idealnog postava nisu bitno mijenjali: otvoreni kod, distribuirano, interoperabilno, pristupačno, prilagodljivo i mobilno u smjeru maksimalne iskoristivosti. Tehnički: hibrid GNU/Linux kernela, Android virtualne mašine iznad toga, Cocoa/Carbon/Core Audio & Video API-a upakirano u fini integrirani API u _____ (ispuni svojim omiljenim programskim jezikom) + sve to u slobodnim oblacima, nekako…. Ideološki: GNU GPL. Daleko smo od toga.

JavaScript je poslužio kao mamac na koji je zagrizla gomila kreativaca u toplini svoga lokalnog preglednika ne bi li stvorili ambijent u kojem se JavaScript s golemim plijenom povukao u mračne dubine korporativnih oblaka. Kako nas je unaprijeđivanje navigacije i korisničkog iskustva odvelo sa tekstualnih stranica sa par sličica do reimplementacije kompletne povijesti aplikacijskog softvera tek nam je za odgonetnut.

Ono što mi je najzanimljivije kako su se u toj novoj paradigmi mreže kao ultimativnog računala ponašaju najrelevantniji akteri. Redom: Google, Facebook, Amazon & eBay. Zaobišao bi Microsoft i Apple, jer mi se čini da oni ili se ne snalaze (Microsoft) ili kao pravi kolonijalisti uspostavljaju apsolutnu kontrolu kroz razmjenu ogledalaca za prirodna bogatstva (Apple). Tako nešto.

Tema se krčkala godinama. Od predavanja ‘Being parazitoid’, preko ”Inovacije pokreta slobodnog softvera’ do bulažnjenja na ‘Hacking ideologies 2’ na Chaos Communication Congressu.

Bez ikakvog pretjerivanja i kurtoazije mogu reći da sam okružen dobronamjernom supersmart ekipom koja me voli(sic!) i poštuje: Aka, David, Dobrica i ostali na Razmjeni, Tomi, Petar, Teo, Domes u mami, Dubravka po svim frontovima, FriendFeed kružok: Ognjen, Klaudio, Zec, Una, Ivane, Klemo, EDD, Jakov, Nikola… risntli Mislav & Stipe.. Jebo te bog da te jebo… I u dramatičnoj američkoj završnici Eben, Alex, Ken (koji je dao ime ‘Ruling Class Studies’), Ted, Mako, Erik i na kraju Alan koji je moj katastrofalni engleski pretvorio, nakon par sati rada, u tekst. Prejebeno.

Ne znam koliko drugi ljudi  u ovakvim situacijama uspiju utlačit svoje frendove, ali meni se na kraju kad smo Dubravka i ja završili aplikaciju učinilo da sam sa svima igaro na rubu fair playa. Zajebano je to sa proizvodima koji mogu biti nagrađeni. Nepregledni proces odugovlačenja i dokonih družijanaca je puno opušteniji i ideološki prihvatljiviji. Prodao sam se za istraživanje na katoličkom Jan van Eycku 🙂

Ako se to dogodi slijedi bitno iscrpnije, napornije i perverznije cijeđenje mog superduperprejebenog socijalnog grafa. Čuvajte se i branite kako znate i umijete, i trebali bi znati da kad vam zahvaljujem ja to radim jer znam da ima još sokova na polici iza pulta.

Dragi robotu, puši ga mom grafu!

Pročitaj Cijeli Post | Make a Comment ( 1 so far )

My Dear Friend Rita Flanagan

Posted on Prosinac 4, 2009. Filed under: linux, self, social | Oznake:, , , , , |

Rita Flanagan bi htjela biti moja Facebook frendica. Evo kako me pokušala zavesti:

would you be my friend, baby?

i know u wanna visit the west coast, darling. malibu may not be san francisco but what it lacks in linux software users, malibu compensates in lingerie sexy users! drop the web, honey! let’s surf my waves for a change! YEAH!

Rita zna da koristim Linux i da mi je to važno u životu, pogodila je da bi volio živjeti u San Francisku i da Malibu u kombinaciji sa sexom s njom zvuči približno primamljivo kao i život u San Francisku. Njeni politički pogledi su Democratic Party, a religiozni Agnostic. Voli Kate Bush, Roisin Murphy i Ciaru, a u modi preferira O’Neill.

Ima 28 godina i kad bi bili zajedno jeli bi puno Skittles čokoladica. Ima 24 prijatelja i čini se da u takvoj gomilici i ja imam nekih šansi.

Nije loše. Radujem se što oni koji me žele iskoristiti sve više znaju o meni. Ja ću im i dalje pomagati tako što ću voliti čokoladu, sex, lijepo vrijeme i morske radosti. Oni samo trebaju pogoditi moje male devijacije poput GNU/Linuxa.

Mislim da ću uskoro objaviti i live RSS feed s mog bankovnog računa pa će mi se možda svojom voljom skinuti s kurca.

Pročitaj Cijeli Post | Make a Comment ( 1 so far )

Gatam iz dlana srijedom

Posted on Listopad 28, 2009. Filed under: mind, semantic, social | Oznake:, , |

isusPitanje “Vjeruješ li u Boga?” čini se vrlo preciznim i oni koji vjeruju (sic!) u tu preciznost očekuju neki artikulirani odgovor svakog koga to priupitaju.

Vjeruje se da je taj odgovor intimni introspektivni uvid. Intimni introspektivni uvid je naravno i uvid koji se može podijeliti s drugima. Način na koji će taj uvid biti primljen uvelike ovisi o intimnom introspektivnom uvidu onoga drugoga koji prihvaća ili ne prihvaća tuđe intimne introspektivne uvide. Intimni introspektivni uvidi na taj način bivaju konfrontirani ili podupirani iz vanjskog svijeta.

S vremenom svaki intimni introspektivni uvid pomalo evoluira kroz mrežu povratnih veza prihvaćanja i neprihvaćanja. U jednom času moguće je zamisliti klastere uvida koji se zajedno kreću mrežom odnosa između svih drugih klastera uvida.

Svaki uvid u nekoj vremenskoj jedinici može biti članom većeg broja klastera. Dva najveća klastera su vjernici i ateisti. Uvid koji je u klasteru vjernika vjerojatno će pripadati i nekom broju klastera koji će se nazivati kršćanskim, pa možda nekom lokalnijem npr. grkokatoličkom na Žumberku. Neki uvidi će ponekad na neko vrijeme balansirati između klastera koji su drugim uvidima kontradiktorni i nedopustivi. Moguće je zamisliti ljude koji “se pitaju” razna pitanja i tako putuju kroz različite klastere uvida.

Neki ljudi će imati potrebu da se više fokusiraju na intimno, neki na introspektivno, neki na odnose prihvaćanja i neprihvaćanja, a neki na osjećaj pripadanja nekom broju klastera uvida. Bavljenje pozicijom nečijeg uvida u mapi klastera uvida najčešće je najbolji put za izgubiti mogućnost intimne introspekcije oko pitanja: “Vjeruješ li u Boga?”.

Refleksivna svijest o sebi kao cjelovitom biću sa relativno skladnim odnosom sa svojom okolinom može biti ozbiljno narušena. To može biti posljedica raznih okolnosti: psihičkih, fizičkih, društvenih, raznih 😉 Tek na rubu dezintegracije vrijedi posegnuti za intimnom introspekcijom i pokušajem odgovora na: “Vjeruješ li u Boga?” ili što je to što me čuva da se ne strmoglavim. Nad tim scenarijem je moguće meditirati. Ne mislim da u toj situaciji ljudi sigurno vjeruju. Mislim da je to jedina situacija iz  koje taj odgovor treba tražiti.

Žalosno je kad šetnju rubom proizvode primarno okolišni/društveni faktori. Srećom društvo se razvilo u toj mjeri da je za većinu ljudi šansa da šetaju rubom strmoglavljivanja toliko mala da je potpuno nevažno vjeruju li u Boga. Okolnosti koje ih eventualno guraju u smjeru strmoglavljivanja puno su više pod kontrolom njihove pismenosti i političkog angažmana.

Pročitaj Cijeli Post | Make a Comment ( 2 komentara )

Pit bul kriterijer

Posted on Rujan 7, 2009. Filed under: business, measure, semantic, social | Oznake:, , , |

cvit

Zamoliše me da napišem neki kratki tekstić iz kojega valja napraviti neke kriterije procjene vrijednosti neprofitnih kulturnih portala. Kriterije procjene sadržaja nisam doticao i ne bih rado u tu diskusiju 😉 Vjerojatno bi neka referenca na Dugi rep u prostoru sadržaja dobro došla no vjerujem da ovi kriteriji stvaraju Dugi rep kao “side effect“….

Kao i obično, tmedak čisti bolje od Veniša…..

“Kvalitetan kulturni mrežni portal je komunikacijska platforma koja proizvodi, selektira, redistribuira sadržaje, te oko istih okuplja zajednicu koja participira tako što dalje proizvodi, selektira i redistribuira objavljene sadržaje.

Koncept, kvaliteta i vrijednosti koje predstavlja mrežni portal ostvaruju se sveukupnošću objavljenih sadržaja, aktiviranjem čitatelja u višesmjernu komunikaciju, poticanjem kolanja i prerađivanja sadržaja (logikom pristupa i protoka informacija) te pripadajućim stvarno ostvarenim mrežnim prometom.

Današnji web oslobodio se doslovnog preslikavanja fizičkog u mrežni prostor. Mjesto i ime mrežnih destinacija pomaklo se (iz statične web domene) u izmjerljivi značenjski prostor ključnih riječi (eng. tagova) i reputacije. Reputaciju vjerojatno najbolje opisuje PageRank algoritam pretraživača Google: visoko mjesto na stranici rezultata uvjetovano je brojem poveznica s drugim respektabilnim (po istoj logici) mrežnim destinacijama. Izostanak visokog mjesta u rezultatima stvarne pretrage na pretraživačima (Google, Yahoo!, Bing..) ne znači nužno nisku reputaciju, no visoka pozicija na pretraživačima za relevantne ključne riječi vrlo je dobar pokazatelj reputacije.

Slobodna distribucija informacija u digitalnoj mreži donosi pozitivne društvene promjene. Slobodnu distribuciju informacija omogućava tehnička i pravna infrastruktura. Sadržaji objavljeni pod uvjetima slobodne daljnje distribucije (i eventualno modifikacije) preduvjet su legalne slobodne distribucije. Nakon prelaska Wikipedije na Creative Commons licencu Imenovanje – Dijeli pod istim uvjetima (http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/) ta je licenca postala garancija pravne interoperabilnosti. Tehnička interoperabilnost postiže se striktnim poštivanjem web standarda pri izradi i održavanju web stranica, ali i ponudom objavljenih sadržaja u podatkovnim formatima pogodnim za daljnju distribuciju: RSS za vijesti i dr. te formati poput iCal-a za događaje, FOAF za socijalni graf i slično.

Participacija korisnika u proizvodnji reakcija i novog sadržaja, selekciji i redistribuciji stvara zajednički značenjski oblak. Vrijednosti i koncept mrežne destinacije oslikava se i u odnosu prema i načinu moderiranja participacije zajednice korisnika. U slučaju stvaranja servisa socijalnih mreža koncept i vrijednosti se isčitavaju iz zaštite privatnosti korisnika i uvjeta korištenja servisa.

Kvalitetna mrežna destinacija svojim korisnicima ponudit će transparentan uvid u statistike mrežnog prometa.

Navedeni tehnički, a i pravni, preduvjeti nisu dovoljni za kvalitetu i reputaciju. Kvaliteta i reputacije ostvaruje se stvarnim mrežnim prometom: ljudima koji čitaju, reagiraju, participiraju, povezuju se i stvaraju nove sadržaje inspirirani radom neke mrežne destinacije. Procjena stvarnog mrežnog prometa isčitava se uvidom u statistiku posjeta i plasiranošću prilikom pretraživanja na tražilicama (npr. http://www.google.com) i drugim mjestima procjene broja posjeta.

Sve viši nivo slobode distribucije digitalnih sadržaja u svijetu posljedica je visoko konkurentnog, dinamičnog i razvijenog tržišta, te je tržišnim subjektima ostavljeno da konkuriraju inovacijama u prostoru novih poslovnih modela, dodanih vrijednosti za krajnje korisnike i slično.

Javno poduprti projekti trebali bi osigurati javno dostupne sadržaje koje ne sputava restriktivni režim intelektualnog vlasništva, u interoperabilnim formatima za daljnju redistribuciju i interpretaciju, kao i transparentni uvid u statistike korištenja mrežnih sadržaja i semantički oblak ključnih riječi i dosega međusobnog povezivanja s drugim mrežnim destinacijama.”

Pročitaj Cijeli Post | Make a Comment ( None so far )

Liked it here?
Why not try sites on the blogroll...