Archive for Lipanj 2012.

“Navodno” analitično

Posted on Lipanj 1, 2012. Filed under: Uncategorized |

Brod

Ako postoji jedna poželjna vrlina za jednog overachievera, u svijetu koji puca u hiperkomuniciranju, onda je to brzina ovladavanja žargonom.

Neki dan sam dobio poziv da pričam za neku emisiju o Facebookovom izlasku na burzu i u svojoj neorganiziranosti sam pristao (imao sam osjećaj da sam to nekome već obećao i da sad samo trebam potvrdit, što je naravno bila čista uobrazilja). Ni na kraj pameti mi nije bilo da ću biti u društvu stručnjaka za zaštitu kapitala i finacijskih kolumnista časopisa Forbes, ekonomskih i burzvonih analitičara i brokera. Tim povodm sam unaprijeđen i u predavača na Studiju vladajuće klase na Jon fon Ajk akademiji, a Multimedijalni institut je dobio još jednu na listi misnomera, ovaj put: Net kulturni institut Mama.

U mejlu u kojem sam dobio pitanja ustanovio sam da sam se zajebo, ali nije bilo prilike za povlačenje. Poslušao sam emisiju. Ovladao sam žargonom.

Relativno je predvidljivo kako žargon postane frontend neke discipline u javnoj komunikaciji. Baš kao što je predvidljivo i kako isti postane omražen i promptno klasificiran pod prodavanje magle i “filozofiranje”. Poslovni modeli, prognoze, procjene, pokazatelji, fiskalna i monetarna politika, drugi zakon termodinamike, radna teorija vrijednosti, ekološki i trošak socijalne reprodukcije…

Ono što mi je zanimljivo u cijeloj ovoj epizodi, zajedno s pisanjem blog posta, je da sve do sada spomenuto mogu uokviravati sa višestrukim navodnim znacima. Svaku jedinicu značenja, kao i sve kombinacije istih (označenih i razoznačenih). Prije i poslije ovog – centralnog – paragrafa teksta kojeg pišem.

To je, vjerujem, posljedica toga što je tema (realna) ekonomija. Materijalnost. A razumijevanje kompleksne materijalnosti i suvereno vladanje tom materijom na svim nivoima abstrakcije je naš današnji intelektualni Sveti gral.

Kako sam ovom radio emisijom, radio stanice koja se gasi već desetljećima, priznat kao ekonomski analitičar dopustit ću si prognozu da je tehnosocijalna implementacija Bitcoina jedan od budućih temelja za razumijevanje ekonomije koja će spajati drugi zakon termodinamike (prije svega preko mjere potrošnje električne energije), radnu teoriju vrijednosti (preko mjernih jedinica razvoja i korištenje software-a), sve moguće vrijednosti rad-proizvoda Bitcoina etc.

Praktični savjet za ovladavanje žargonom i substancijalnu penetraciju u medijski prostor je pisanje “konverzacijskih” natuknica, koje se onda šalju novinaru, a koji onda, u nedostatku vremena i motivacije copy/pasteaju taj sadržaj koji na kraju uvjerljivo izgovaraju poznati glasovi etabliranih radio voditelja.

Evo i natuknica (na samom kraju posta i link na audio snimku emisije):

1. Biste li kupili Facebookove dionice? Zašto da/zašto ne?  ne bih kupio dionice jer se ne bavim kupovinom i prodajom dionica. oko ovakvih tema ljudi me kontaktiraju jer su facebook, google, amazon, ebay kompanije kojima se bavim u mom istraživanju 'studij vladajuće klase' na jan van eyck akademiji u maastrichtu, a i zbog toga što su to teme kojima se bavim u multimedijalnom institutu zadnjih desetak godina.  također ne bih kupovao dionice jer postoji niz strukturnih problema koje vidim danas u polju poslovanja oko infrastrukture digitalnih mreža: neke od temeljnih su vrlo restriktivna zakonska regulacija intelektualnog vlasništva, patenti, te logika investiranja koja je onemogućila da digitalne mreže postanu dominantno javni resurs s pristupom resursima znanja koje nikada ranije u povijesti nismo imali prilike dostići. također tome bih pribrojio deregulaciju financijskog sektora koja je dala izuzetnu moć bankama i investicijskim fondovima koje su dovele do globalne ekonomske krize stvarajući mjehure koji pucaju tako da greške i rizici postaju javni, a dok se profit privatizira.  i na kraju ne bih kupio dionice jer facebook nije pokazao da je mreža od skoro miljardu korisnika sama po sebi dovoljna za tako optimistične prognoze o vrijednosti kompanije. bitno radikalniju situaciju imamo sa twitterom koji se procjenjuje na šest milijardi dolara, a gdje su prihodi manji od 30 milijuna dolara godišnje i gdje uopće na vidiku nema poslovnog modela koji bi to promjenio. ono što ga vjerojatno održava na životu je važnost na mapi prirodnih monopola u polju digitalnih mreža gdje u području pretraživanja i reklamiranja imamo google, u posredovanju pri prodaji knjiga ali i vrlo širokog spektra proizvoda imamo amazon, a u području novih poželjnih gadgeta poput pametnih telefona a posebno tableta imamo apple. nikome od velikih igrača ta cijena ne odgovara ali si ne mogu dopustiti da ga kupi konkurencija jer bi možda svaki od njih koji imaju uspješne poslovne modele uspjeli uspješno integrirati twitter u svoj posao. ovakve velike akvizicije društvenih mreža su jako rizične i gotovo u pravilu ne uspijevaju. ebay nije uspio sa skypeom u akviziciji vrijednoj oko 4 milijarde dolara. na kraju su ga prodali microsoftu za 8, yahoo nije uspio sa flickrom i deliciousom, google se kroz iscrpljujući sudski proces oko povrede autorskih prava sa viakom poprilično namučio ali čini se na kraju ipak uspio sa youtube-om...  ono što su pokazale procjene je da facebook u ovom času uspijeva godišnje zaraditi ispod 5 dolara prosječno po korisniku, a inicijalna javna ponuda je ciljala na procjenu od 116 dolara po korisniku. tu postoji jedna poprilična razlika u ostvarenom i procjenjenom vrijednosti u budućnosti. ono što je prije svega sahranilo očekivanja je to da u području mobilnog korištenja facebook nije uspio ostvariti one prihode koje su očekivali.  procjena vrijednosti neke kompanije sastoji se od procjene zainteresiranih investitora koliko će kompanija zarađivati u budućnosti. ono što je najčešće na procjeni je robustnost poslovnog modela i naravno trend rasta. trenutno na tržištu investitori najviše cjene odnos robustnosti poslovnog modela i trend rasta kompanije amazon gdje cijena dionica daje optimističnu procjenu od 174 puta veći profit u budućnosti od onoga danas. amazon se možda najviše od svih kompanija pokazao kao kompanija koja raste i razvija se bez prestanka od svog nastanka i koja sav profit ulaže u daljnji razvoj. amazon je također kompanija koja je u svoj core biznis priključila cijeli niz servisa koji nije postojao kada su krenuli kao prodaja knjiga online. procjena za google danas je 10 puta manja od amazona i kreće se negdje u odnosu cijene kompanije i profita koji ostvaruje na vrijednosti od 17, apple i wallmart su 14, a microsoft oko 11 puta veći od trenutnog profita. svaka od kompanija je u tom smislu procjenjena vrlo optimistično.  za facebook je naravno procjena o razvoju optimistična, ali je procjena koju su napravili u morgan stanleyu, jp morganu i goldman sachsu očigledno bila preoptimistična i opterećena cijelim nizom optužbi o trgovanju unutar zatvorenog kruga najupućenijih. tome je naravno pridonijelo i poprilično traljavo tehnička realizacije od strane nasdaqa koji su imali vrlo velike probleme zbog ogromnog interesa koji je facebookova inicijalna javna ponuda polučila.  2. Slažete li se s ocjenama pojedinih analitičara da je bilo izvjesno kako će dionice proći, po roadshowu koji su imali? Kažu, bilo je neozbiljno, pa je neozbiljno i sad.  neozbiljnost, ali i ogromna relevantnost u isto vrijeme je karakteristika niza tehnoloških tvrtki. na sličnu su neozbiljnost upozoravali i u slučaju google-a 2004. osnivači google-a i facebooka su mladi izuzetno inteligentni inžinjeri koji ne cjene pretjerano poslovni sektor, prije svega jer poslovni sektor još uvijek ne razumije tehnologiju tako da se osnivači vrlo arogantno poigravaju sa svojim inicijalnim javnim ponudama i gdje im je prije svega stalo do kontrole nad tvrtkom a manje oko profita. tako se odlučuju za dvije vrste dionica u kojima su one koji oni zadržavaju one koju su ključne u procesu donošenja odluka. mislim da u ovom slučaju neozbiljnost nije ključna. ozbiljnost proizlazi iz robustnosti poslovnog modela i trendova rasta prihoda. facebook je trenutno sam sebi dovoljan i u plusu tako da facebooku ne treba kapital za razvoj, kao što ni google-u nije trebao investicijski kapital u času kad su izašli na burzu. obadvije inicijalne ponude su prije svega posljedica regulacija kada neka tvrtka mora izaći na burzu. tada se događa ovo čemu smo svjedoci. mnogi bi se rado pridružili njihovom uspjehu. no da bi sudjelovali u tom uspjehu potrebno je razumjeti funkcioniranje vrlo sofisticiranih tehnologija, znati ponešto o pokazateljima poslovnog uspjeha i na kraju vidjeti kakva je ponuda i potražnja oko uskakanja u vlasničku strukturu uspješnih kompanija.  3. Što se trenutno u SAD-u istražuje glede FB IPO?  provjeravaju se optužbe oko trgovanja unutar zatvorenog kruga najupućenijih gdje investicijske tvrtke nisu podjelile sve podatke koje su imale sa javnošću, a govori se i o tome da su obavjestili velike investitore o napumpanoj cijeni dionica. govori se o jednom dokumentu koji je vrlo nejasno i nezgrapno opisao facebookov neuspjeh u monetiziranju mobilnog korištenja facebooka, a koji je kasnije dospio u set dokumenata o facebookovom poslovanju. također se špekulira da je taj dokument poslan samo da bi pokrio odgovornost facebooka u cijeloj priči, a da je poslužio jp morganu, morgan staneleyu i goldman sachsu da tako uvjere velike investitore o napuhanosti cijene dionica.  4. Je li Morgan Stanley ispravno postupio i je li taj posao za FB trebao odraditi netko drugi?  tvrtke koje su pripremale izlazak su napravile veliki broj propusta i tek će sudski proces pokazati da li su pritom napravili i nešto ilegalno pri tom.  5. Kako to da IPO nekoga s 850 milijuna korisnika i ovakvim podacima važnima za oglašavanje ima pad?  6. Znate li osobno nekoga tko je kupovao i prodavao ili zadržao dionice?  ne. moj facebook socijalni graf se vrlo malo preklapa sa burzovnim mešetarima.  7. Što bi se moglo događati s cijenom?  gotovo sigurno cijena će i dalje padati dok facebook ne pokaže neke pomake i rast prihoda prije svega u području mobilnog korištenja facebooka. ono što je također moguće očekivati je i trading curb tj. circuit breaker mjera/osigurač prekida trgovanja dionicama kojima rapidno pada cijena. to je mjera koju može potegnuti burza u ovom slučaju nasdaq koji se pokazao kao jedan od važnijih faktora u traljavom izlasku facebooka na burzu.

Radio101_ZnanostBiznis_FacebookIPO_2012May30.mp3 Listen on Posterous

 

 

Ovaj WordPress blog preselio sam na ki.ber.kom.uni.st, a svaki novi post automatski pošalje link da slučajni surfer zna otići na pravu adresu. 🙂

Oglasi
Pročitaj Cijeli Post | Make a Comment ( None so far )

Liked it here?
Why not try sites on the blogroll...